Historjjálaš arkiiva

Vuoruheames guolástanhápmaniid ja fanasjohtolaga

Historjjálaš arkiiva

Almmustahttináigodat Regjeringen Stoltenberg II

Almmustahtti: Guolástus- riddodepartemeanta

Ráđđehus árvala juolludit 442,1 miljovnna ruvnno stáhtalaš guolástanhápmaniid huksemiidda ja fanasjohtolagaide ja 60 miljovnna ruvnno doarjjan guolástanhápman prošeavttaide.

Ráđđehus árvala juolludit 442,1 miljovnna ruvnno stáhtalaš guolástanhápmaniid huksemiidda ja fanasjohtolagaide ja 60 miljovnna ruvnno doarjjan guolástanhápman prošeavttaide.

Prošeavttaide Bearalvágis, Mivrrus Ikšnášis ja Austevollas árvaluvvo oktiibuot 24 miljovnna ruvnno jagi 2013:s oktasaš álggahanjuolludeapmin. Dasa lassin árvaluvvo maiddái juolluduvvot 10 miljovnna álggahanjuolludeapmin fanasjohtolahkii Husøy Mælandsflua Rogalandas. Maiddái árvaluvvo 60 miljovnna doarjagiin suohkanlaš guolástanhápmaniidda, mii mearkkaša 21,5 miljovnna ruvnno lassáneami 2012 muddejuvvon bušeahta ektui.

-Guolástanhápmanat leat dehálačča guolástanealáhusa  ovdánahttimis ovddasguvlui ja sihkkarastimis ássama rittus. Doaibmabijut fanasjohtolagain buoridit sihkarvuođa ja manahahttivuođa áhpeguovlluide, dadjá guolástus- ja riddoministtar Lisbeth Berg-Hansen. Oktiibuot árvala ráđđehus 523 miljovnna ruvnno guolástushápmaniidda ja fanasjohtolagaide, ja doarjja guolástanhápmaniidda.

Jagi 2013 galget álggahuvvot ođđa prošeavttat mat Riddodoaimmahaga doaibmaprográmma mielde easka livčče galgat álggahuvvot 2014-2019 áigodagas. Duogáš árabut álggaheapmái lea ahte muhtun prošeavttat eai máksán nu ollu go ledje einnostan, earát prošeavttat leat maŋŋonan ja danin unnit máksámušat, seammásgo lea okta stuorit prošeakta mii ii čađahuvvo.

Ođđa prošeavttat mat ožžot juolludeami 2013:s – fylkkaid mielde dieđut

Finnmárkkus

  • Čiekŋudit Bearalvági hápmana álggahuvvo jagi 2013:s. Prošeakta álggahuvvo árabut go Riddodoaimmahaga plánaprográmmas ledje mearridan. Oppalaš gollorámma lea 23 miljovnna ruvnno, ja 2013 meroštallojuvvot golut leat 8 miljovnna ruvnno.
  • Davvinjárgga gielda oažžu doarjaga govdunbrukkaide Keaisvágis (665 000 ruvnno) ja Nuortavágis (700 000 ruvnno). Davvinjárgga gielda oažžut maiddái lohpádussii 700 000 ruvnno doarjaga govdunkáijii Gáhppovuonas, mii sáhttá máksojuvvot 2014:s.
  • Davvesiidda gielda oažžu doarjaga káijii Gilivuonas (8 075 000 ruvnno).
  • Deanu gielda oažžu doarjaga báruideastadeapmái Ráttovuonas (185 000 ruvnno).
  • Álttá suohkan oažžu doarjaga govdunkáijii Girenjárggas (280 000 ruvnno).
  • Muosát suohkan oažžu doarjaga govdunkáijii Ávanuoris (2 080 000 ruvnno).
  • Unjárgga gielda oažžu doarjaga káijii ja govdunkáijii Kløvnes hápmanis (1 840 000 ruvnno).
  • Čáhcesuolu gielda oažžu doarjaga káijii ja čorget hápmanbotni Ánnejogas (3 010 000 ruvnno).
  • Gáŋgaviika gielda oažžu doarjaga bárrobuđđui Donjevuona siskkit hápmanis (2 620 000 ruvnno).
  • Báhcavuona gielda oažžu 2 miljovnna sturrosaš doarjjalohpádusa govdunkáijii Báhcavuonas, mii sáhttá máksojuvvot 2014:s.

 Romssas

  • Romssa suohkan oažžut doarjaga govdunbrukkaide Vengsøyas (1 313 000 ruvnno), Løksfjord (415 000 ruvnno) ja Kvaløyvågen  (1 450 000 ruvnno).
  • Harstad suohkan oažžu doarjaga govdunkáijii Seljestad báikkis (2 620 000 ruvnno).

Nordlánddas

  • Ikšnáši suohkan álggaha buorideames hápmana Mivrrus. Prošeakta álggahuvvo árabut Riddodoaimmahaga doaibmaprográmma ektui, ja fátmmasta bárrobuođu ja čiekŋudit/govddidit hápmannjálmmi. Plánejuvvon juolludeapmi jagi 2013:s lea 8 miljovnna ruvnno, prošeavtta ollislaš gollorámma lea 205 miljovnna ruvnno.
  • Flakstad suohkan oažžu doarjaga govdokáijaide Fredvang báikkis (248 000 ruvnno) ja Napp báikkis (248 000 ruvnno).
  • Stáigu suohkan oažžu doarjaga bárrobuđđui ja hápmana čiekŋudeapmái Nordfoldas (3 030 000 ruvnno).
  • Meløy suohkan oažžu 9,31 miljovnna ruvnno doarjaga bárrobuđđui, káijii ja govdokáijii Grønøy báikkis.
  • Herøy suohkan oažžu 2,6 miljovnna ruvnno sturrosaš doarjjalohpádusa káijii Hestøyas. Doarjja sáhttá máksojuvvot 2014:s.
  • Ánddasuolu suohkan oažžu 14,7 miljovnna ruvnno doarjjalohpádusa Oarjjit hápmana čiekŋudeapmái Ánddasullos. Doarjja sáhttá máksojuvvon 2014:s.

Lulli-Trøndelaga

  • Frøya suohkan oažžu 7 550 000 ruvnno doarjaga govdokáijaide Sistrandas.

Møre ja Romsdal

  • Fræna Suohkan oažžu 13 050 000 ruvnno doarjaga káijii ja govdokáijaide Harøysundas.

Hordalanda

Bargu buoridit Salthella/Austevoll guolástanhápmana álggahuvvo jagi 2013:s. Prošeakta álggahuvvo árabut Riddodoaimmahaga doaibmaprográmma ektui, ja mearkkaša sihke bárrobuođu huksen ja hápmana čiekŋudeapmi. Gollorámma oktiibuot leat 148 miljovnna ruvnno, ja 2013:s plánejuvvo máksojuvvot 8 miljovnna ruvnno prošektii.

 

Rogalanda

Čiekŋudeames Melandsflua i Husøy hápmanis (Karmøy suohkanis) ja Garpeskjær (Haugesund suohkanis) álggahuvvo 2013:s. Oppalaš gollorámma lea 102 miljovnna ruvnno, supmi mii plánejuvvo máksojuvvot 2013:s lea 10 miljovnna ruvnno.

Oarje-Agder

  • Lindesnes suohkan oažžu 320 000 ruvnno doarjaga guhkidit káija Båly hápmanis.
  • Mandal suohkan oažžu 4 380 000 ruvnno doarjaga til ráhkkanahttinkáijii Gismerøyas.